Vijesti

Vijesti

Pregled tržišta plemenitih kovina – kolovoz 2016.

Potražnja za zlatnim polugama u Europi porasla za 8 posto

Nezavisni međunarodni istraživački institut koji prati kretanja na svjetskom tržištu zlata Thomas Reuters GFMS, objavio je u svom godišnjem izvješću GFMS Gold Survey 2016., kako je potražnja za zlatnim polugama u Europi u 2015. godini porasla za 8 posto i to na 227 tona. Više od polovice europske potražnje za zlatnim polugama je u Njemačkoj, gdje je potražnja u odnosu na prethodnu godinu porasla za 19 tona.  Razlozi su brojni, cijena zlata u eurima je više puta pala ispod 1000 eura za jednu trojansku uncu, i investitori su iskoristili povoljnu kupnju zlata. S druge strane, potražnja je porasla zbog migrantske krize i drugih geopolitičkih napetosti. Zbog izuzetno niske kamatne stope, ulagači su alocirali svoju štednju u zlato. Iz sličnih razloga, potražnja za zlatom porasla je i u Sloveniji, prenosi Thomson Reuters (stranica 17.) https://forms.thomsonreuters.com/gfms/.

Raste cijena i potražnja za plemenitim kovinama.  Najveći rast zabilježila je cijena srebra u dolarima, čak 52 posto. Slijedi platina, dok je cijena zlata dosegla treći najveći rast u ovoj godini (30 posto) u odnosu na dionice, obveznice i druge sirovine.  The Aden Forecast preopručuje diverzifikaciju imovine na različite investicije s naglaskom na plemenite kovine.

Zajeta-slika

 

Cijena paladija u zamahu je zbog povećane prodaje vozila u Kini, a cijena platine zbog priopćenja japanske središnje banke kako je iskoristila sve raspoložive mjere u borbi protiv deflacije. Platina je, kao industrijska sirovina, donedavno bila pod pritiskom zbog loših prilika u industrijskom sektoru. Ove je godine snažno porasla potražnja za platinom, a kako je opskrba izuzetno niska, cijena joj posljedično raste. Na investicijske proizvode od platine u Hrvatskoj se plaća porez na dodanu vrijednost (PDV) u iznosu od 25 posto. Stoga preporučujemo investiranje u platinu prije svega gospodarskim subjektima.

Zlato iznimno rijetka kovina, godišnji iskop u opadanju

Treba znati da je zlato iznimno rijetka kovina; ukupna količina zlata koja je iskopana do danas, volumenom bi ispunila tri olimpijska bazena. Svjetsko vijeće za zlato (WGC) izvijestilo je da je do kraja 2015. godine iskopano oko 186.700 tona zlata. Godišnji iskop zlata je od 2013. godine u opadanju, a nova nalazišta se od 2015. gotovo ne otkrivaju, izvještavaju iz Thomson Reuters GFMS-a.

U posljednjih 15 godina, na tržištu zlata dogodio se veliki pomak. Godine 2001., cijena zlata bila je oko 250 američkih dolara za jednu trojansku uncu i bilo je gotovo nezamislivo da će u sljedećih desetak godina cijena zlata porasti gotovo za osam puta! U 2011. godini, cijena je dosegla 1.900 dolara za jednu trojansku uncu. Povremeni veći pad cijene zlata (2013.) u posljednjih se 15 godina stabilizirao na višoj razini nego prije i dugoročno je cijena (unatoč povremenom padu) rasla.

Predviđa se dugoročan rast cijene zlata i srebra

U The Aden Forecast-u naglašavaju da je tržište zlata od kraja prosinca 2015. u tzv. bikovskom trendu (bull market eng. označava tržište koje bilježi značajan rast cijene u nekom periodu) te stoga predviđaju dugoročan rast cijene zlata, čak iznad rekordne 2011. godine. Vrijeme predsjedničkih izbora u SAD-u mogao bi donijeti priliku za povoljnu kupnju zlata pred dugoročnim rastom cijene. Naime, kada cijena zlata prijeđe tehničku granicu od 1.380 dolara po unci, možemo očekivati daljnji rast iznad 1400 dolara za uncu. Isto tako, dugoročan rast predviđa se i za cijenu srebra.

Na zlatnoj polugi od 100 grama u deset godina zarada od 130 posto!   

Navodimo primjer koliko bi zaradila fizička osoba koja je kupila zlatnu polugu od 100 grama u kolovozu 2006. godine, a koju bi prodala primjerice 23. kolovoza 2016. godine. Kupnjom i prodajom zlatne poluge od 100 grama u tvrtki Moro, investitor bi u deset godina ostvario prinos  u visini od 130,60 posto (2.141,62 eura)!

Što se tiče kupnje srebra i paladija koji nisu oslobođeni PDV-a kao zlato, dobro je znati da pravne osobe koje su porezni obveznici taj isti PDV mogu obračunati i prilikom njihove prodaje.

23.8.2006 23.8.2016
Burzovna cijena (€/g) Neto prodajna cijena Prodajna cijena sa PDV (20% u MORO SLO)* Burzovna cijena (€/g) Otkupna cijena Razlika u % Razlika u €
Zlato 15,88 1639,61 1639,61 38,01 3781,23 130,6 2.141,62
Srebro 0,31 40,92 49,10 0,54 53,08 8,1% 3,98
Platina 31,91 3382,46 4058,95 31,55 3154,93 -22,3 -904,02
Paladij 6,77 761,625 913,95 19,83 1983,18 117,0 1069,23

Vir: The Aden Forecast, Thomson Reuters GFMS

*Kod prodajne cijene uračunat je slovenski PDV koji je 2006. iznosio 20 posto, s obzirom da se izračun odnosi na kupce tvrtke Moro u Ljubljani.